Breskva (Prunus persica) spada u grupu koštičavog voća, gde su još višnja, šljiva, kajsija i slične voćke. Zahvaljujući ukusnim plodovima je veoma popularna, tako da je u Srbiji na 5 mestu po broju posađenih stabala.

Kod bresaka je karakteristično da voćnjaci imaju kraći period eksplatacije u odnosu na neke druge vrste. Obično se navodi podatak da je rok trajanja zasada bresaka 15 godina, dok se u novije vreme navodi da pri intenzivnom uzgoju traje 12 godina. Neka opšta podela bi bila prema tome da li su im plodovi namenjeni za upotrebu u svežem stanju ili za dalju preradu, perma tome i odabrati sortu breskve.

Uprkos popularnosti kod kupaca, rast površina pod ovim voćem se polako povećava. Za postepen rast površina razlog može biti osetljivost na temperature, posebno na kasnije prolećne mrazove.

Nektarina je nešto što ovde moramo spomenuti, u pitanju je podvrsta breskve. Od breskve se razlikuju po tome što su im plodovi glatki, nemaju dlačice po sebi. Međutim nektarine su dovoljno opširne da im se posveti poseban članak.

Izgled

Stabla breskve mogu narasti do visine od 7 metara, mada su najčešće ona upola manja prilikom gajenja u voćnjacima.

Listovi su ovalnog oblika sa zašiljenim vrhom, prosečne dužine 12 cm. Širina listova bude oko 3 cm.

Cvetovi su roze boje i najčešće rastu usamljeno, mada se mogu povremeno pojaviti u parovima. Kod nekih sorti latice na cvetovima mogu biti bele boje.

Plod breskve je okrugao, meso je žuto ili beličasto, a u sredini se nalazi jedna semenka. Postoji dosta varijacija oko izgleda ploda, postoje dosta različite sorte breskve. Karakteristična je tanja kožica prekrivena finim dlačicama.

sorte breskve

slika sa wikimedia.org

Gajenje

Same breskve imaju nešto kraći vek trajanja zasada u odnosu na ostale voćke, do 15 godina. Treba imati u vodu da nakon uklanjanja starog voćnjaka bi trebalo na istom mestu gajiti povrtarske ili ratarske kulture neko vreme. Na taj način će se zemljište pročistiti od bolesti i štetnih insekata.

Prilikom odabira parcele treba imati u vidu osetljivost breskve prema kasnim prolećnim mrazevima. Ovde može da pomogne i činjenica da je na višim terenima temperatura uglavnom za koji stepen toplija nego u udolinama.

Poželjno je da zemljište propušta višak vode, da se ne stvaraju bare. Jedna od opcija o kojima trebate razmisliti je podizanje gredica  iz kojih će višak vode da otiče u središete među redovima.

Pre početka nekih ozbiljnijih radova treba da se odradi analiza zemljišta. Na osnovu toga se može odraditi korekcija sa đubrivima, tako da se sadnice posade u optimalan sastav zemljišta. Zemljište se potom uzore, a dobro je da se upotrebi razrivač (Gruber) koji će zemljište obraditi do dubine 50 – 60 cm.

Sadnice breskve idu u jame dimenzija 50 x 50 x 50 cm, njima na dno se postavlja sloj đubriva koji se prekriva tankim slojem zemljišta. Nakon toga se unutar nje postavlja sadnica i zatrpava se. Sadnice bi trebale imati prečnik stabla 2,5 cm približno.

Razmak među voćkama u redu se postavlja u skladu prema tome koja je sorta korišćena i sa kojom podlogom. Takođe treba pre sadnje znati koji će se tip krune formirati orezivanjem breskve. Obično ćete razmak ostaviti na 4,5 m. Taj razmak se u nekim situacijama može kretati od 3 do 6 m.

stablo breskve sa plodovima

izvor – wikimedia.org

Pored gajenja stabala koja stoje samostalno, postoje i intenzivne metode gde se stabla gaje na špalirima. Ovaj način je sličan takvom uzgoju jabuka, gde se glavne grane usmeravaju duž žica vođica.

Rezidba breskve počinje odmah nakon sadnje, a nastavlja se svake godine. Postoji nekoliko predloga za tip krošnje: pravilna i nepravilna palmeta s kosim granama, vaza, kotlasta kruna, vreteno. Veliki uticaj na to koji će se tip krošnje formirati ima i gustina sadnje voćaka. Ukoliko je manji razmak unutar reda, tad nema mesta za neke široke krune.

uzgoj breskve

Izvor – poljoinfo.com

Sorte breskve

Postoji veći broj različitih sorti, a treba imati u vidu i to da one mogu da se nabave na različitim podlogama.

U svetu postoji veliki broj podloga, uglavnom su one proizvode kao sejanci. Neke od njih su otporne prema kiselim zemljištima, neke prema alkalnim. Postoji razlika i prema tome kolika će biti bujnost stabla, otpornost prema mrazu, osetljivost na previše vlage u tlu. Uglavnom odabirom odgovarajuće podloge možete izvući maksimum iz zemljišta i samog položaja voćnjaka. Rezidba breskve se treba prilagoditi i odabranoj sorti.

Neke od podloga koje se koriste za kalemljenje breskve su: Vinogradska breskva, Dženarika, Ademir, GF557, GF 677, St. Julijana 655 – 2, VVA – 1, Missouri, Elberta, Higama. Ima ih još dosta, a radi se i na proizvodnji novih koji bi dali i bolje rezultate od postojećih.




Pored podele na osnovu toga da li će se plodovi koristiti u svežem stanju ili će ići za preradu postoji još nekoliko podela.

Jedna od značajnijih bi bila prema dimenzijima plodova, ovde postoji čak sedam kategorija, koje se označavaju na sledeći način: AAA, AA, A, B, C, D. Postoje tri klase za sorte bresve: ekstra )plodovi najmanje da budu62 mm), prva klasa (plodovi da budu najmanje 50 mm) i druga klasa (plodovi bresaka dobrog kvaliteta, zdravi i normalno razvijeni). Za dodatne informacije vidite link.

Ovde ćemo nabrojati neke sorte bresaka, ali ne po nekom posebnom redu. To su: Red – Heven, Spring tajm, Rojal Džem, Fajet, Red skin, Adria, Rom Star, Kardinal, Diksired, Glok heven, Dixired, Marija Lucija, Baby gold, Kaldezi, Haleova pozna, Maja, Čačak, Dora, Bajtstar.

Zanimljiva je i pljosnata breskva, koja se ponegde naziva i kineska. Ovaj tip ima takođe različite sorte breskve, međutim one se sve prosto nazivaju pljosnatim ili tanjrastim breskvama.

Zaštita breskve

Pored problema koje mogu napraviti kasniji mrazevi, pažnju treba posvetiti bolestima i štetnim insektima. Da bi se zaštita odradila na kvalitetan način treba voditi računa da rezidba breskve bude odrađena kvalitetno.

Bolesti koje napadaju breskvu su:

  • Kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans)
  • Pepelnica (Podosphaera pannosa)
  • Šljivina braon linija (Tomato ringspot virus) – rupičavost debla (ToRSV)
  • Moniloza (Monilia laxa)
  • Trulež plodova breskve (Monilinia fructicola)
  • Šupljikavost lišća voćaka (Stigmina carpophila)
  • Krastavost plodova breskve (Cladosporium carpophilum)
  • Bakteriozna pegavost ( Xanthomonas campestris)

Štetni insekti

  • Azijska voćna mušica (Drosophila suzukii)
  • Breskvin moljac (Anarsia lineatella)
  • Breskvin smotavac (Cydia molesta)
  • Breskvina cigarasta lisna vaš (Myzus varians)
  • Crna breskvina vaš (Brachycadus persicae)
  • Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi)
  • Veliki breskvin staklokrilac (Synanthedon exitios)
  • Mali breskvin staklokrilac (Synanthedon pictipes)
  • Dudovac (Hyphantria cunea)
  • Jabukin svrdlaš (Rhynchites Bacchus)
  • Japanska buba (Popillia japonica)
  • Ligus (Lygus lineolaris)
  • Jabukov smotavac (Cydia pomonella)
  • Majski gundelj (Melolontha melolontha)
  • Miner zmijolikih mina (Lyonetia clerkella)
  • Rutava buba (Tropinota hirta)
  • Voćna muva (Ceratitis capitata)
  • Zelena breskvina vaš (Myzus persicae)
  • Šljivin smotavac (Grapholita funebrana)

Treba spomenuti i gljivice koje prouzrokuju rak stabla breskve, a to su: Leucostoma canker i Leucostoma persoonii .

Branje i skladištenje

Zbog osetljivosti plodova, branje se obavlja uglavnom ručno. Vreme čuvanja plodova je u proseku mesec dana, mada neke sorte mogu i malo duže od toga. Berači moraju da prođu neku kraću obuku, jer i najmanja oštećenja prave problem.

Vreme branja se određuje prema tome za šta su namenjene. Breskve namenjene čuvanju se beru pre kompletne zrelosti, u fazi tehničke zrelosti. One koje su namenjene direktnoj prodaju možete brati kad su potpuno zrele.

Nakon branja plodove treba brzo dostaviti do hladnjače, ali vodeći računa o tome se plodovi u gajbama netumbaju previše. Pre smeštanja u komore bi bilo poželjno pregledati plodove u što većoj meri, pa odvojiti one koji su oštećeni. Tom prilikom se može obaviti i odvajanje prema klasama.