Kupusni moljac (Plutella maculipennis) je vrsta insekta koji najčešće napada kupusnjače (brokuli, kelj, karfiol) mada štetu može praviti i na uljanoj repici. Iako ima kratak životni vek (svega 14 dana), on se veoma brzo razmnožava i sposoban je da preleti veliku udaljenost.

Najčešće je naseljen u predelima mediteranskih zemalja. Međutim kako su naši prostori sve topliji i kod nas je ovaj štetni insekt se sve komotnije oseća i ovde.

Ovo je jedna od najčešćih i najproblematičnijih štetočina koja napadaju kupus. Posebno je štetan iz razloga što je prisutan tokom celog perioda vegetacije, a sušni periodi pogoduju njihovoj masovnoj pojavi i većem razmnožavanju.

Izgled

Ovaj leptir je smeđe-sive boje sa nešto malo braon i žutih nijansi na krilima. Dugačak je oko 9 mm pa ga je veoma lako uočiti oko kupusišta. Raspon krila je oko 15 mm i zahvaljujući njima može da preleti velike razdaljine u potrazi za hranom i mestom za polaganje jaja.

Iako mogu da prelete velike razdaljine, oni nikad ne lete visoko. Najčešće su uočljivi na oko 2 metra visine, a pošto su lagani često ih i vetar nosi sa sobom. Životni vek ženki je tri do četiri nedelje, dok mužjaci žive nešto kraće – oko nedelju dana manje.

Gusenice su karakteristično zelene boje sa nešto tamnijom glavom. Mogu da narastu i do 12 mm u dužinu. Lutke su karakteristično bele boje, dugačke do 10 mm i lako su uočljive.

Jaja su neposredno nakon njihovog polaganja žute, a vremenom postaju zelene boje. Ovalnog su oblika i veoma sitne, svega 0,5 mm u dužinu i 0,25 mm u širinu.

odrastao insekt moljac kupusa

slika sa wikimedia.org

Ciklus razvoja

Iako je kratkog veka, kupusni moljac se lako razmnožava i ima barem 2 ili 3, a neretko i više generacija godišnje. Jedinke koje prezime u stadijumu lutke počinju da se transformišu početkom proleća u imago i javljaju se krajem aprila. U određenoj meri period zime mogu da prežive i odrasle jedinke. Odmah nakon izlaska na površinu oni počinju da se hrane, lete i pare.

Ženke polažu jaja na naličje listova duž glavnog nerva u grupama od 2-4 komada.  Svaka ženka u proseku može da položi do 300 jaja tokom života.

Nakon 14 dana javljaju se gusenice, koje su aktivne tokom celog dana. Oko dve nedelje potrebne su larvama da se transformišu u lutke.  Ubrzo nakon toga (do 14 dana) pojavljuju se odrasle jedinke ovog insekta.

Šteta koju pravi kupusni moljac

Jači i masovni napadi gucenica kupusnog moljca mogu da naprave ogromne štete, čak u tolikoj meri da ostanu samo glavni nervi od listova ugrožene biljke. Najveći gubici nastaju kod formiranih glavica kupusa, kao i kod onih koje su u fazi cvetanja, jer ih oni prljaju svojim izmetom.

Kupusni moljac kao odrasla jedinka ne pričinjava veliku štetu u direktnom smislu, već je i u ovom slučaju štetna njegova larva. Ukoliko se ustanovi da na jednoj biljci postoji više od jedne gusenice ovog insekta, potrebno je odmah sprovesti odgovarajući tretman suzbijanja.

šteta na kupusu od moljca

pruzeto sa lateralmag.com

Video

Video snimak koji daje dodatne informacije o suzbijanju kupusnih moljaca na kupusištima. Cilj je sprečavanje golobrsta.

Mere suzbijanja

Od mehaničkih mera preporučljivo je primeniti propisno i kvalitetno zaoravanje ili uništavanje svih ostataka biljaka na mestu gde će se naredne godine vršiti sadnja. Na taj način se u ogromnoj meri može smanjiti zarazni potencijal, naročito jer se ispod ovih ostataka nalaze lutke i odrasli kupusni moljac.

Kao obavezna mera preventivno se treba pridržavati plodoreda, jer na taj način se može značajno umanjiti opasnost od najezde ovih insekata.




Najefikasnija zaštita je tretman hemijskim preparatima, odnosno insekticidima. Primena ovih sredstava treba da se izvodi samo na onim kulturama za jesenju proizvodnju, pa se stoga treba obratiti pažnja na karencu. Potrebno je povremeno menjati preparate, jer se razvija otpornost kod kupusnog moljca.

U situacijama kada se javi pojačano prisustvo gusenica (na udelu većem od 15%), potrebno je koristiti jača sredstva.  Intenzivno piljenje larvi može biti uspešno suzbijeno i upotrebom insekticida baziranim na lambda-ciahalotrinu.