Mušmula ( Mespilus germanica ) je biljka iz roda ruža, karakteristilčna po tome što se bere tek nakon mrazeva kad plod omekša. Koristi se još naziv divlja kruškica. Za nju ne bi trebalo koristiti naziv oskoruša jer je to druga voćna vrsta (Sorbus domestica).

Mušmula se gajila pre oko 3 000 godina, o čemu postoje zapisi iz drevne Grčke. Mada u latinskom nazivu ima naznaku porekla iz Nemačke, njeno pravo poreko je vezano za oblast Mediterana. 1990 godine je upisana još jedna vrsta mušmule koja nosi naziv japanska mušmula ( Mespilus canescens ).

Ovo voće se gaji u manjoj meri, uglavnom na okućnicama. Ne jede se odmah po branju već se ostavi da odstoji određeni period.

Izgled

cvet musmule

slika pruzeta sa vilmorin-tree-seeds.com

Mušmula raste kao nisko drvo, pa tako u dobrim uslovima može da naraste do visine od 8 metara. Kora drveta ima specifičan izgled, a listovi su kod mušmule dugi oko 10 cm i imaju eliptični oblik.

Širina listova može biti od 3 do 5 cm i dobijaju crvenkastu boju pre nego što opadnu pred zimu.. Cvetovi mušmule imaju po 5 belih krupnih latica. Plodovi su smeđe boje i imaju izgled sličan jabukama.

slika pruzeta sa mailordertrees.co.uk

slika pruzeta sa mailordertrees.co.uk

musmula

slika pruzeta sa poljoinfo.com

Gajenje mušmule

Kod nas se mušmule sade bez mnogo biranja mesta, ali treba napomenuti da mušmule vole osunčana i delimično zaklonjena mesta. Da bi dobro napredovale potrebno im je dosta vlage. Za neku ozbiljniju proizvodnju mušmula preporučuje se sadnja kalemljenih voćki. U tom slučaju se kao podloga za mužmulu najčeće koristi kruška ili dunje.

plodovi musmule

slika pruzeta sa sajta hortipedia.com

Orezivanje mušmula se vrši tako da bi se zadržala otvorenost krošnje. Problemi koji mogu da se jave na mušmulama se slični onima na jabukama, a to su pre svega pegavost plodova i napad gusenica na list.

Berba mušmula se obavlja u periodu kad se plod može odvojiti lako od peteljke i nakon toga se trebaju ostaviti par nedella da skroz dozore. Takođe se mogu ostaviti na stablu i brati se tek nakon mrazova i tada se mogu odmah jesti.

Štetni insekti i bolesti

Ova voćka je dosta otporna na većinu bolesti i štetočina koje napadaju slično jabučasto voće.




Od bolesti prisutni su:

  • Bakteriozna plamenjača jabučastog voća (Erwinia amylovora)
  • Trulež plodova (Monilia fructigena)
  • Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)

Štetni insekti koji napadaju mušmulu su:

Tema na poljoinfo forumu:




Tagged: