Batat (Ipomoea batatas) je povrće koje se u većoj meri pojavilo u poslednjih par decenija, a poznat je i pod nazivom slatki krompir. Mada ima taj drugi naziv on nema nikakve veze sa krompirom. To je višegodišnja biljka, ali se kod nas gaji kao jednogodišnja.

Sveže biljke kada se pripremaju imaju ukus na skrob, ali kad odstoje neko vreme usled pretvaranja skroba u šećer dobijaju slatkast ukus. U literaturi se navodi da se i mlado lišće može koristiti u ishrani, mada neznam koliko je to rašireno na terenu.

U povrtarskom smislu plodom se smatra krtola. Pored kuvanja i prženja od njega se može praviti i brašno tako što se samelje. Ovo povrće je poreklom iz Srednje Amerike, ali se sada gaji širom sveta. U svetu je veoma popularno povrće, a u nekim regijama je potisnuo u potpunosti krompir.

Batat ima realan prinos od jedne biljke  1,5 do 2 kg, a više se dobija samo uz dobru negu i navodnjavanje biljaka tokom rasta.

Izgled

Slatki krompir ima puzave stabljike koje mogu biti dužine i do 3 metra. Same stabljike su tanke i šire se na manjim visinama.

Listovi batata mogu biti jajoliki ili da imaju zvezdasti oblik. Nalaze se na dužim lisnim drškama, a boja im je uglavnom zelena mada postoje varijeteti sa crvenkastom bojom.

Cvetovi su bele boje ili svetloljubičaste boje, a imaju oblik levka. Oni se na biljkama nalaze pojedinačno i imaju kratke peteljke. Iz njih se razvijaju mahune u kojima se nađe po nekoliko semenki.

Krtola na preseku ima boju mesa od bele preko žute, narandžaste pa sve do ljubičastih nijansi. Oblik gomolja može biti zaobljen ili da ima formu kao repa.krtole batata

slika sa mississippi-crops.com

Gajenje

Prilikom proizvodnje je potrebno ispoštovati plodored tako da na istu zemlju batat dođe tek nakon 3 godine. Najbolje predkulture su sve vrste žitarica.

Osnovna obrada zemljišta počinje u jesen oranjem gde se ide na dubinu od 30 cm.

Za uspešnu proizvodnju na otvorenom je potrebno odabrati sorte kraće vegetacije, jer batat zahteva toplije vreme. Prosečan period vegetacije se kreće od 3 pa do 4 meseca, ali ako se uzimaju one sa dužim periodom vegetacije rizikuje se da se uđe kasnije u jesen sa biljkama koje nisu završile rast.

Početak proizvodnje ide tako što se krtole stavljaju u uslove da proklijaju, za to je potrebna prostojija koja se provetrava povremeno. Temperatura treba biti između 24 °C i 29 °C, što se tiče vlažnosti vazduha on treba biti oko 90%.

Sadnja batata se na njivama obavlja tokom maja meseca jer je tada najsigurnije da neće biti kasnih mrazova koji bi uništili biljke. Temperature zemlje bi u tom trenutku trebala biti oko 18 °C i to na dubini od 10 cm.




Predsetvena priprema je potrebna da bi se zemljište usitnilo i da se formiraju gredice koje se potom prekvivaju tamnom folijom. Razmak između gredica se ostavlja da bude na 120 cm, a biljke u redu trebaju biti udaljene oko 30 cm. Sadnja se može obaviti ručno ili mašinski.

Na gredice se postavljaju sistemi za navodnjavanje kap po kap i preko njih ide tamna folija. Nakon toga je potrebno povremeno vršiti suzbijanje korovskih biljaka među redovima sve do trenutka dok stabljike slatkog krompira ne ojačaju i bolje se ne razgranaju.

Batat treba dobro navodnjavati par dana nakon sadnje na gredicima da se omogući kvalitetno ukorenjavanje biljke. Nakon toga se ono obavlja samo prema potrebi u skladu sa vremenskim prilikama.

cvet batato krompira

preuzeto sa uniprot.org

Štetni insekti i bolesti

Od štetnih inseketa problem mogu u manjoj meri napraviti larve skočibube koji mogu da oštete određeni broj krtola. Na listovima u određenoj meri štetu mogu napraviti neke vrste pipa, koje prave rupe na listovima.

Takođe određene štete na lišću mogu napraviti i puževi, a da bi se to izbeglo potrebno je prethodne jeseni obaviti kvalitetno oranje. Kao što se vidi batat ima veoma kratak spisak potencijalnih napasnika koji mogu napraviti štete u zasadima.

Berba i skladištenje

Tokom septembra i početkom oktobra se pristupa vađenju batata, obavezno je to obaviti pre pojave mrazeva. Obično se taj posao obavlja čim cima se većim delom osuši.

Na manjim površinama se vađenje obavlja ručno, dok se na većim površinama koristi mehanizacija. Nakon vađenja je potrebno da se obavi odvajanje oštećenih krtola jer će se na njima može javiti trulež koja se posle lako proširi na krtole koje bi bile u njenoj blizini.

Korenje se treba nakon vađenja oprati da se spere zemlja sa njega i tako se nakon toga ostavi par dana da se prosuši.

Čuva se u prostorijama koje su zamračene i gde se temperatura drži tako da ne padne ispod 12 °C. Ne treba ga  držati na nižim temperaturema jed dolazi do propadanja krtola. Visoka vlažnost je takođe poželjna tokom skladištenja od oko 80% jer se na taj način sprečava da krtole previše gube vlagu.

Tema na poljoinfo forumu