Krompir (Solanum tuberosum) je biljka poreklom iz Južne Amerike i spada u skriveno semenice. Svakako je jedna od najznačajnijih povrtarskih kultura na ovim prostorima.

Za povrtare je interesantan da se gaji kao mladi krompir ili kao redovan koji se vadi u jesen. Mladog krompira ima količinski manje, a kad se gaji kao redovan, jesenji tad je količina veća sa nižom cenom.

Krompir je počeo da se gaji u Južnoj Americi u periodu od oko 6 000 godine pre nove ere, najverovatnije u Čileu odakle su ga Španci doneli u Evropu. Međutim za razliku od većine ostalih biljaka, krompir je stigao kasnije. U početku nije naišao na dobar prijem među poljoprivrednicima, ali je posle se pokazao kao nezameljiva namernica u ishrani.

Izgled

Krompir je višegodišnja biljka koja u visinu naraste do 60 cm, ali se uglavnom gaji kao jednogodišnja u povrtarstvu. Biljka ima cvetove bele boje ili sa nekom nijansom ružičaste, plave ili crvene.

Ukoliko su cvetovi bele boje krtola krompira ima belu koru, a ako su cvetovi obojeni onda uglavnom ima ružišastu koru. Prašnici na cvetovima krompira su uvek žute boje. Sa botaničke tačke, krtola nije plod krompira, nego se plodovi razvijaju nakon cvetanja biljke.

Selekcijom se došlodo toga da neke sorte uopšte nemaju cvetove ili su im cvetovi sterilni. To je posledica toga što se sada krompir uglavnom razmnožava vegetativno uz pomoć krtola.

Krtola seme

slika preuzeta sa sajta fairen.vn

Fenofaze razvoja krompira:

  1. Početak klijanja
  2. Nicanje
  3. Vidljiv prvi izdanak u osnovi
  4. Početak zatvaranja redova
  5. Početak formiranja krtola
  6. Vidljivi prvi pojedinačni pupoljci
  7. Prvi otvoreni cvetovi
  8. Vidljive prve bobice
  9. Početak žućenja lišća
  10. Vađenje krtola

Gajenje krompira

Gajenje krompira počinje od semena (krtole) koja se mora odabrati veoma pažljivo. Zakonom je obavezna, a u praksi se pokazala kao najbolja kupovina od proverenih proizvođača, deklarisanog semena. Međutim još uvek postoji uverenje da se dobri rezultati mogu postići i sa krompirom za koji sami odradimo selekciju, što možda može da vaši ako se seju male površine uz kuću kao hobi proizvodnja. Veličina semena (krtole)  bi trebala biti takva da ima prečnik oko 4cm.

Gruba podela proizvodnje krompira je da postoji prolećna proizvodnja kada se dobija mladi krompir i letnja kada se dobija redovan krompir.

krompir na njivi

slika preuzeta sa poljoinfo foruma

Priprema zemljišta

Osnovna priprema zemljišta predviđa jesenje oranje i đubrenje, a u proleće se priprema obavi desetak dana pre sadnje.Ta obrada zemljišta pre setvu se obavlja na način koji je prilagođen veličini semena krompira. Ukoliko je seme sitnije, zemlja treba više da se usitnjava radi ravnomernijeg nicanja.

Da bi se proces učinio sigurnijim, može pre setve da se odradi i naklijavanje semena krompira. Postupak za ovu akciju podrazumeva smeštanje semena krompira u prostoriju gde se stvaraju uslovi pogodni za izbijanje klica na krtolama. Tako pripremljen krompir kada se poseje brže potera.




Sađenje

Krtole krompira se sade na dubinu od oko 6cm, na velikim površinama ovo se radi mašinski. Vreme setve treba da se prilagodi uslovima zemljišta, pre svega temperaturi. Sezona setve krompira kreće od početka marta, pa traje do polovine maja na našim prostorima. Glavni razlog za tako širok period setve krompira je temperatura zemljišta, koja na 10 cm dubine treba biti oko oko 7°C.

Zagrtanje krompira je jedna od specifičnosti pri proizvodnji, a za cilj ima da se omogući što bolji razvoj podzemnog dela biljke. Vreme kada se zagrtanje krompira radi jeste kad je visina biljke oko 20 cm i potrebno je da se to obavi u tom periodu.

Berba krompira na njivi

slika pruzeta sa sajta 21food.com

Vađenje (berba)

Vađenje (berba) krompira se radi kada je ljuska oko krtole očvrsla, pa se ne može lako skidati. Može se desiti da nadzemni deo biljke (cima) bude još uvek dobro razvijen u periodu kad planiramo da odradimo vađenje krompira. Nju je sada najlakše ukloniti hemiski ili košenjem i kad se ostaci biljke sasuše pristupa se vađenju.

Na manjim površinama se to radi ručno ili uz pomođ plugova koji prevrnu sloj gde se nalazi krompir. Na većim površinama se preporučuju specijalizovane mašine koje mogu biti vučene sa traktorom ili samohodne.

Skladištenje

Sladištenje krompira je veoma bitno i ono zahteva da se prvo krompir pregleda na njivi prilikom spremanja za transport do skladišta. Tu se odvajaju svi plodovi koji su udareni, natruli, bolesni. Posle donošenja u skladište potrebno je obavljati i u naredne dve nedelje preglede krompira u meri koliko je to moguće.

Krompir spreman za tržište

slika preuzeta sa poljoinfo.com

Nakon toga se krompir skladišti na temperaturu koja se kreće od 2 °C do 10 °C u zavisnosti ot toga za koju je namenu krompir spremljen. Krompir za seme se čuva na nižim temeraturoma, a onaj za industrijsku obradu se čuva na višim temperaturama. Ukoliko se desi da temperatura ne bude odgovarajuća pojedine sorte krompira mogu da promene svoj ukus.

Teme na poljoinfo forumu koje se bave krompirom

Sadnja krompiraagropartner.rs

 

 




Tagged: