Kruškin trips (Taeniothrips inconsequens) je štetan insekt koji napada gotovo sve vrste koštunjavog voća. Najčešće se može primetiti oko krušaka, šljiva, kajsija, trešnji i breskvi, pošto napada njihove plodove. Tragovi koje ostavlja vidljivi su na mladim izdancima, a javljaju se i vidu zasekotina i rupa.

Ako je prisutan u velikom broju, onda može da izazove velike štete. Tada mlade kruške počinju da pucaju i zaostaju u razvoju. Takođe jedan od pokazatelja mogu biti svetlo žute ili tamnije zelene mrlje na listovima, deformitet mladih listova koji ostaju preterano malih dimenzija.

U našim krajevima ovi insekti su poznati i pod nazivom resičari.

Izgled

Po izgledu, kruškin trips može podsetiti na minijaturnu osu, jer im je trbuh prošaran tamnim i svetlim linijama. Telo im je žućkasto ili svetlo-žuto, u zavisnosti od starosti. Postoje vrste sa i bez krila; kod onih koji lete, krilca su uska i na rubovima su prisutne dlačice koje liče na rese. Zbog toga se često nazivaju i resičari.

Veoma su mali, dužina im je oko 2 mm. Bez obzira na to, radi se o veoma štetnoj vrsti insekta. Jaja su gotovo neprimetna, ali se mogu primetiti oko plodova ili listova koje odrasla jedinka napada.

Ciklus razvoja

Ovaj insekt daje dve generacije godišnje. Provode zimu ukopane u zemlju ili ispod debelog sloja lišća i to u formi lutke. Odrasle jedinke pojavljuju se krajem februara i u rano proleće, kada počnu da se hrane cvetovima, pupoljcima i mladim voćkama.

Ubrzo nakon toga počinju sa kopulacijom. Kruškin trips jaja polaže u blizini pupoljaka ili na listove. Već početkom marta počinju da se pile prve larve, koje krajem ovog meseca počinju da se zavlače u zemlju.

Tu formiraju kokon i miruju učaurene do septembra, kada se transformišu u pronimfu, a potom u nimfu. U novembru se presvlače u imago, a u tom obliku ostaju sve do proleća.

Štete od kruškinog tripsa

slika sa nrcan.gc.ca

Šteta koju pričinjava kruškin trips

Kada voćku napadne kruškin trips, šteta koju izaziva može biti prilična. Pošto se radi o sitnim insektima, njih je često teško pojedinačno uočiti. Ipak, kada se pojave, obično se javljaju u rojevima. Posebno su opasni, jer na biljku mogu da prenesu i neka gljivična oboljenja.

Kada se cvet kruške otvori, resičar ulazi u njega i tu ostaje. Najpre siše nektar i njime se hrani, a kada soka ponestane, onda prelazi na pupoljke i mlade plodove. Kada se javi u velikom broju, kruškin trips može uništiti velik broj cvetova i sitnih voćki u razvoju.




Često se posledice napada ovog insekta pogrešno poistovećuju sa onima koje izazivaju mraz i hladnoća. Zbog toga treba obratiti pažnju na listove, jer se oni počinju deformisati i na njihovoj površini se nalaze sitne rupe i nekrotične pege. Kada napadne plod, on postaje kvrgav, postepeno se suši i na kraju otpada sa drveta.

Zaštita i suzbijanje

Kada je u pitanju kruškin trips, suzbijanje se obično veoma retko vrši. Ali, ako za tim postoji potreba, onda je najbolje vreme period pre i posle cvetanja voća.

U slučaju da se primeti jači napad ovog insekta, posavetujte se sa stručnjacima koja bi sredstva bilo najbolje upotrebiti.