Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) oštećuje list koji vrlo brzo menja boju i to u početku u žućkastu, a na kraju i u bronzanu. Kad list počne menjati boju to je završni znak da se pauk rapidno proširio.

Pauk se hrani sa naličja lista, tako se smanjuje proizvodnja hranljivih materija, pa su plodovi sitni. Kad je brojnost velika nalaze se i na licu lista, kao i na plodu.

Grane sa oštećenim listovima ne ulaze spremne u zimu, a pupoljci na njima nemaju dovoljno hrane za preobražaj u generativne. U periodima jakih napada ovi pauci oštećuju i pokožicu plodova.

Ova štetočina napada vinovu lozu i veliki broj voćnih vrsta. Najveće štete crveni pauk nanosi u vreme kretanja voćaka, dok su najjači napadi za vreme zadnjih generacija. Poznat je i pod nazivima crvena voćna grinja. Po izgledu mu liči baštenska grinja (Tetranychus urticae).

Izgled insekta

Crveni pauk kao odrasli oblik je vidljiv golim okom, mada je na veličini tačkice. Telo im je kruškastog oblika i jarko crvene su boje. Odrasla ženska jedinka je veličine 0,4 – 0,7 mm i mnogo su veće nego muški. Veličina muških grinja je 0.15-0.4 mm (prosečna veličina 0,28 mm).

Larve crvenog voćnog pauka su u početku narandžaste boje a kasnije skroz pocrvene. U prvom stadijumu razvoja imaju tri para a ostali stadijumi razvoja 4 para nogu.

Jaja su skoro sfernog oblika i crvena a prosečna veličina je oko 0,15 mm. Ispile se na naličju listova sa prosečnom veličinom od 0,3 – 0,5 mm.

Postoje zimska i letnja jaja i razlikuju se po boji. Zimska su cigla crvena boje, dok su letnja mnogo manja, slabijeg pigmenta i variraju od svetlo – crvene pa sve do narandžaste boje. Ovalna su, ali blago spljoštena.




Životni ciklus

Pauk ima od četiri do šest generacija godišnje. Uvek prezimljava u stadijumu jaja koje se nalaze u naborima na kori voća ili se nalaze u blizini pupoljaka.

Jedna odrasla ženka može da položi između 50 – 150 jaja. Životni vek joj iznosi od 12– 18 dana, pa se naredne generacije stalno prepliću. Početkom avgusta jedan deo ženki počinje da polaže zimska jaja.

Ženke jaja polažu najčešće na dvogodišnjim granama, u račvama i u pukotinama kore.

Larve počinju sa piljenjem još u fazi roze pupoljka, a najintenzivnije je obično pred samo cvetanje. Oko dve nedelje traje razvoj larve crvenog pauka.

European red mite

slika sa omafra.gov.on.ca

Početkom juna meseca u voćnjaku su prisutna i jaja i larve i odrasle grinje. Od temperature i vlažnosti vazduha zavisi dužina životnog ciklusa. Optimalna temperature treba da se kreće u rasponu od 23 – 25 C dok relativna vlažnost vazduha treba biti 50 – 70 %.

Šteta koju pravi crveni voćni pauk

Crveni voćni pau se hrani pod i na površini listova. Na taj način dovodi do poremećaja u radu hlorofila i tako do lošije fotosinteze. Ovo je posebo problem usled jakog razvoja i velikog broja ovih štetnih insekata u voćnjaku.

Usled oštećenja koje ovaj insekt pravi dok se hrani, na površini listova se mogu primetiti pege. Površina ovih pega se vremenom povećava i one se međusobno spajaju, a ceo list dobija bledu boju.

Šteta se prenosi i na sledeću sezonu jer usled gubitka listova i stresa se biljka slabije sprema za zimu i razvoj sledeće godine.

Mere zaštite

Pragom tolerantnosti, posle cvetanja, smatra se 3 – 5 crvenih pauka po listu ili 1.000 do 2.000 pauka uhvaćenih metodom 100 udaraca.

Takođe jedna od stavki koja se radi tokom zime u voćnjaku jeste proveravanje broja jaja na granama ne dužini od jednog metra. Zapravo se uzimaju grančice dužine da na njima budu dva pupoljka i prebrojavaju se jaja koncentrisana oko pupoljaka. Grančice se uzimaju jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje.

Ukoliko se tokom zime utvrdi prevelika prisutnost jaja u voćnjaku, zaštita bi se trebala spovesti u proleće kad se proceni da je  30% larvi izašlo iz jaja. Pre upotrebe bilo kakvih hemijskih sredstava da bi se suzbila crvena voćna grinja posavetujte se sa stručnim licem.