Pamukova sovica (Helicoverpa armigera) je naziv dobila kao jedna od najopasnijih štetočina na svetu koja napada pamuk. Kako se kod nas ne gaji pamuk, na našim prostotima najviše štete pravi na kukuruzu. Pored ovih biljaka ovaj insekt štete nanosi duvanu, ali i povrću, naročito paradajzu i paprici.

Štete na biljkama su uglavnom na  na cvjtovima i plodovima ( generativnim organima ) ali su oštećenja prisutna i na drugim delovima biljaka. Problem je što se gusenice ubrzo nakon izlaska iz jaja ubušuju u plodove i tada se slabo mogu tretirati zaštitnim sredstvima.

Pored naziva pamukova kod nas se naziva i kukuruzna sovica. U toku jedne sezone može imati 2 do 4 generacije, sve u zavisnosti od vremenskih uslova i temperature.Pored biljaka koje smo nabrojali, gusenice se mogu naći povremeno i na grašku, sirku, krompiru, boraniji, lanu, detelina, lucerka. Ukupno je nabrojano preko 120 biljaka širom sveta na kojima je zabeležano da su se gusenice hranile. Povremeno se desi da napadnu i voće.

Izgled insekta

Pamukova sovica je leptir koji ima raspon krila oko 4 cm, dok je dužina tela oko 2cm. Karakteristika ove vrste leptira je da joj boja krila varira od prljavo žute do tamne, s tim da je drugi par krila uvek svetlije boje.

Kod gusenica takođe boja može da varira , a na to može uticati i biljka na kojoj se hrane. Gusenice mogu biti svetlozelene, žute, ali i crvenkasto-smeđe boje. Odrasle jedinke gusenice mogu biti dugačke oko 3,5 – 4 cm. Karakteristika je uvek da se tri tamne šare kao trake pružaju duž leđa, a na bokovima po jedna šira šara.

larva kukuruzna sovica

slika sa wikipedia.org

Jaja pamukove sovice su u startu bele boje i polako vremenom dobijaju smeđe-zelenkastu boju, a veličina im je 0,5mm. Površina je  blago rebrasta.

Životni ciklus

Ovaj štetni insekt zimu provodi pod zemljom na dubini od oko 5cm u fazi lutke (negde se navode podaci da zimu mogu provesti i kao larve). Leptiri počinju da lete u maju, i to traje sve do oktobra.

S obzirom da je ova štetočina leptir, ona leti noću. Posebno voli svetlost i ona ih privlači. Ishrana im se zasniva na cvetnom nektaru i sokovima koji izlaze iz napuklih plodova, što je jedna od osobina migratornih vrsta.

Ženke mogu svaki dan da polože imeđu 17 i 25 jaja.Ukupan broj jaja varira, ali se kreće oko 400 komada, koja budu pojedinačna ili u manjim grupicama. Obično se nalaze oko cvetova i plodova.

Životni vek odraslih leptira traje do četri nedelje. Prisutna je pojava da ženske jedinke žive duže 3 dana od muških.

Ovi leptiri su jako dobri letači i mnogo lete pa im je potrebna dopunska ishrana. Da bi uneli dovoljnu količinu hrane često se dešava da su aktivni i danju, tako da dnevno posećuju veliki broj cvetova.

leptir

preuzeto sa wikipedia.org

Gusenica se u toku životnog veka presvuče nekoliko puta i taj stadijum obično traje 2 – 4 nedelje. Često se dešava da dođe do preklapanja generacije pa tako gusenice iz prvih jaja završavaju razvoj kad počnu izlaziti gusenice iz posljednje položenih jaja.

U slušaju da ih nešto uznemiri tokom hranjenja na biljkama, gusenice će se odbaciti sa biljke i sklupčati potom na zemlji. Larve se uglavnom nalaze ili ukopane u zemlji na par centimetara dubine ili u pazuhu listova.

Dinamika razvoja populacije zavisi od puno faktora. Pamukova sovica ne voli hladna i zbijena zemljišta, ali zato voli crnicu. Hladno vreme i niske temperature nepovoljno utiču na opstanak. Lete samo po suvom vremenu a za razvoj prva dva stadijuma potrebna je visoka vlažnost.

Mere zaštite

Prevetnivna mera jeste obrada zemlje u toku zime, kultiviranje i duboko oranje.. U osnovi se zaštita obavlja veoma slično kao i kod drugih sovica.

Pamukova sovica je noćni leptir i to treba imati u vidu kada se ocenjuje prisutnost u zasadu. Neophodno je korišćenje lovnih lampi koje se tokom noći postavljaju u zasad. Druga metoda je pregled 100 biljaka radi utvrđivanja da li ima gusenica i kolika im je brojnost. Na kraju ćemo spomenuti i praćenje da li ima jaja na biljkama, ali ovo je najteža metoda i retko se primenjuje.

Kada se prati brojnost gusenica pamukove sovice, granica kada se treba delovati je 12 na 100 biljaka. naohodno je posavetovati se sa stručnim licima koje sredstvo da se upotrebi za zaštitu i potom poštovati uputstvo za upotrebu.