Povrtna sovica (Mamestra oleracea) je štetni insekt koja nanosi veliku štetu na povrću i na ratarskim kulturama. Štetu često pravi sa kupusnom sovicom (Mamestra brassicae) u isto vreme, a karakteristično je da obe vrste imaju po dve generacije tokom godine (mada povremeno mogu imati i tri generacije).

Štetu nanose gusenice, dok su mlade prave male rupe u listovima. Kako rastu tako i proširuju tu rupu u listu, a prilikom jačih napada nastupa kompletan golobrst među biljkama. Pored šećerne repe i kupusa, na ovim prostorima štetu može napraviti na paradajzu, kukuruzu, suncokretu.

Na kupusnjačama pravi veliku štetu jer se ubušuje u glavicu. Zanimljivo je da prilikom napada na  kukuruz, na njemu oštećuje svilu, lišće i metlicu. Sinonimi za ovog štetnog insekta su Lacanobia oleracea, Melanchra oleracea, Polia oleracea.

Izgled insekta

Odrasla jedinka ima raspon krila od 33 – 40 mm. Prednji deo tela im je tamno crvenkasto smeđe boje. Prednja krila su smeđe boje sa šarama, dok su donja krila sive boje.

Larva može biti zelena ili braon sa belim tačkama, sa crnim i žutim linijama sa boka. Dužina razvijene gusenice se kreće od 38 do 45 mm. Lutka je tamno smeđe boje i nalazi se u zemlji.

Jaja su blago pljosnata, prečnik im je 0,2 mm.

Životni ciklus

Povrtna sovica prezimljava u obliku lutke u zemljištu. Pojava prvih gusenica je povezana sa temperaturom vazduha i zemlje. Iz tog razloga se vreme njihovog pojavljivanja može razlikovati u raznim godinama.

Prva generacija leptira se pojavi uglavnom tokom maja meseca, dok se druga generacija pojavljuje u avgustu mesecu. Značajno veću štetu prave gusenice druge generacije. Na našim prostorima se u odgovarajućim uslovima mogu pojaviti tri generacije.

Ženke ovog leptira jaja polažu sa donje strane listova, grupisana su i ima ih par desetina. Vreme potrebno da se iz jajeta ispili gusenica je okvirno oko nedelju dana. Međutim to zavisi od temperature i vremenskih uslova, može biti plus ili minus 5 dana. Za kompletan ciklus razvoja gusenice treba oko 25 dana, ali je i to u vezi sa temperaturom, može biti kraće i duže.

Kako im je naziv sovica, to jasno pokazuje da spadaju u noćnu grupu leptira. Preko dana uglavnom miruju, eventualno se mogu hraniti.

Odrastao moljac

izvor wikimedia.org

U zavisnosti od uslova, jedna ženka je u stanju da položi oko 900 jaja.

Mere zaštite

Da li je prisutna povrtna sovica utvrđuje se pregledom listova biljaka, ostataka od bilja i površine tla. Obično se odredi pravac na polju koji prati dijagonalu i pregleda se 100 biljaka, ako je moguće. Jedan od primera biljaka koje treba proveriti jeste mladi kupus gde se lako može primetiti.

Veoma bitan momenat pregleda je da ako se nađu gusenice, mora se odrediti njihova starost. To se uglavnom može odraditi proverom njene dužine. Vreme pojave prvih gusenica tokom sezone može biti početkom aprila.

Pored karakterističnih kružnih oštećenja na listovima, u blizini se može primetiti izmet od gusenica. Osim vizuelnog praćenja stanja, koriste se svetlosne lampe i feromonske klopke za nadzor brojnosti odraslih leptira.

Kao što smo spomenuli veoma često se dešava da se pronađu zajedno gusenice kupusne sovice i povrtne sovice u zasadu. Dobra stvar je da se njihovo suzbijanje može odraditi u isto vreme i sa istim sredstvom. Za najbolje rezultate se posavetujte sa stručnim licima.