Mada nije voće koje je u velikoj meri zastupljeno kod nas, ipak rasadnici u svojoj ponudi imaju razne sorte badema. U osnovi je ovo voćka koja voli toplije vreme, sa umerenim padavinama i veliki su problem pozni prolećni mrazevi. Ipak se na okućnicama može gajiti, samo je potrebno posvetiti malo pažnje uslovima koji su neophodni.

Iako su problem mrazevi u proleće, što se tiče zime bademu ne smetaju mnogo temperature od – 20° jer se nalazi u fazi mirovanja. Tokom leta mu ne smetaju duži sušni periodi, ali u periodu formiranja plodova može biti dobro da se obavi navodnjavanje.

Pored samog izbora sorte, potrebno je obratiti pažnju koja se podloga koristi za voćku. Mogu da se koriste sejanci slatkog ili gorkog badema, hibridi breskve i badema (poznata je GF 677), divlje breskve, šljive ( poznata je Marianna 2624). Podloga koja se dosta dobro pokazala jeste vinogradarska breskva, međutim na njoj drvo badema ima kraći vek trajanja nego na ostalima.

Najčešće sorte badema

Postoji podela na dve vrste, tačnije bi bilo reći grupe sorti, slatki i gorki bademi. Slatki sorte badema se koriste za ljudsku ishranu, dok se gorke upotrebljavaju radi dobijanja bademovog ulja. Druga podela koju treba spomenuti jeste prema čvrstoći ljuske: jako tvrda, tvrda, poluvrda, polumekana i mekana.

Badem spada u voće koje treba da u sklopu zasada ima jednu glavnu sortu i nekoliko oprašivača koji cvetaju u približno isto vreme. Ovo važi za većinu sorti, mada ima izuzetaka koje su samooplodne.

  • Supernova – ponegde se vodi i kao Super nova. Jezgro je krupno i nalazi se u krupnim plodovima (veličina jezgra je malo preko 40% od ploda). U pitanju je samooplodna sorta, te nema potrebe za dodatnim sortama oprašivačima.Vreme dozrevanja plodova je početkom septembra meseca.
  • Aromatični – ima bedeme koji su po veličini srednje krupni, sa nešto krupnijom jezgrom. Cvetanje je nešto kasnije u odnosu na druge sorte što ga preporučuju za gajenje na ovim prostorima. Plodovi se mogu brati krajem avgusta meseca. Potrebni su mu oprašivači.
  • Carski pozni – je sorta selektovana na hrvatskim ostrvima, sami plodovi badema su krupni. Spada u grupu onih koji imaju malo kasnije cvetanje u odnosu na prosek.
  • Feranjez (Ferragnes) – je poznata Francuska sorta, jezgro je krupno i čini oko 40% ploda. Spada u slatke sorte, cenjena u industriji izrade slatkiša. Plodovi imaju izduženi oblik. Plodovi se mogu brati u prvoj polovini devetoga meseca. Potrebni su oprašivači.
Plod badema

izvor – en.wikipedia.org

  • Tuoano – ima krupne plodove, koristi se u prehranbenoj industriji, dobrog je ukusa. Berba se obavlja početkom devetog meseca. Samooplodna je sorta badema.
  • Markona – kasnije malo cveta, plodoci su srednje veličine. Delimično je samooplodna, ali potrebni su oprašivači.
  • Jaltinski – oprašivač
  • Feradiel (Ferraduel) – koristi se kao oprašivač kod nas uglavnom. oprašivač
  • Teksas (Texas) – dobar oprašivač u većim zasadima, sorta je selekcionisana u SAD. Plodovi su malo sitniji sitniji od proseka, pa samim time i jezgra. Ukus je dobar i ima aromu karekterističnu za bademe. Ovaj badem bude zreo krajem devetoga meseca.

Na kraju ćemo navesi i neke sorte badema koje se spominju kod nas, ali na terenu i nisu baš zastupljene. To su Filipo Ćeo (Filippo Ceo), Ferastar (Ferrastar), Feraliz (Ferralis), Genko (Genco), Troito, Krimski, Fra Dulio Grande (Fra Giulio Grande), Nikitski kasnocvetajući (Nikitskij pozdnocvatuščij), Ankaran 28, Primorski, Čarski kasni, Nonparej (Nonpareil).