Boranija (Phaseolus vulgaris L.) je mrsta manunarki koja je poznata pod većim brojem različitih naziva. Neka od njih su mahune, mahuna, zeleni grah. U osnovi se za ishranu beru nezrele dok su još sočne i mekane, pripremaju se mahune ili mlado zrno.

Postoji nekoliko različitih podela, prema visini rasta biljke na niske i visoke, takođe se dele prema boji plodova na zelene, žute ili šarene. Takođe postoji podela i prema obliku mahune i prema njenoj dužini.

U Evropu je došla iz predela Centralne Amerike, pripada istoj grupi biljaka kao i pasulj što dovodi do toga da ih napadaju iste štetočine i bolesti. Može da se gaji i kao drugi usev na polju (postrni uzgoj) ali se povremeno obavlja gajenje boranije u plasteniku.

Izgled

Postoje visoke i niske sorte boranije. Niske sorte boranije imaju žbunastu formu i narastu od 30 cm do 60 cm. Visoke sore mogu narasti višlje od 2 m , međutim trebaju podporu (pritku) jer imaju formu puzavice.

Listovi su tako formirani da na svakoj dršci imaju tri listića koji su prosečne dužine 9 cm, a širine 6 cm. Boja listova jeste zelena, mada postoje varijeteti sa ljubičastim lišćem.

Cvetovi su dužine oko 1 cm i najčešće su bele i ružičaste boje. Od njih se razvijaju mahune koje u zavisnosti od sorte mogu imati dužinu od 6 cm pa do 20 cm, sa prosečnom širinom od 1,2 cm. Unutar mahuna se nalazi više semenki koje su najčešće šarane.

Koren boranije je dosta razgranat, u dubinu može da ide 80 cm i u širinu 1,5 m.

mahune niske

slika sa wikipedia.org

Gajenje

Da bi boranija imala dobar rod treba da se gaji u plodoredu, tako da na istu parcelu dođe nakon 3 – 4 godine. Dobro je da se pre nje gaje ratarske kulture ili od povrća krompir, krastavci, kupus. Boranija je inače dobar predusev za većinu drugog povrća.

Za gajenje na većim površinama se uvek biraju niže sorte jer ih je lakše obrati mašinski, dok se visoke gaje uglavnom na manjim površinama uz kuću (treba im oslonac). Niske sorte imaju kraći period zrenja koji je oko 50 – 60dana.

Đubrenje parcele stajnjakom je poželjno obaviti godinu ranije kada se gaji predkultura. Ukoliko se to odradi pred setvu boranija će biti veoma bujna i to na štetu zametanja cvetova, što dovodi do manjeg roda.

Osnovna obrada zemljišta se obavlja u jesen i preporuka je da se oranje obavi do dubine od 30 cm. Zatim se u proleće čim vremenski uslovi dopuste obavi zatvaranje zimske brazde da se umanji gubitak vlage iz zemljišta.




Prilikom predsetvene pripreme se može obaviti sa usitnjavanjem zemljišta i prihranjivanje đubrivima kao i unošenje herbicida. Setva boranjije treba početi kada se ustali temperatura zemlje od 10 °C. Da bi se olakšalo branje može se setva na većoj površini podeliti tako da se obavi iz nekoliko puta. To će omogućiti da se berba obavlja postepeno kako buranija bude zorila.

Razmak između redova ide od 50 do 65 cm, dok se unutar reda ostavlja razmek među biljkama na oko 7 cm. Ukoliko se seju bujne sorte boranije treba ostaviti veći razmak u redu.

Prvo kultiviranje treba obaviti pažljivo ili po mogućnosti ručno jer biljka nije uglavnom razvila dovoljno jak koren. Naknadna uklanja korova kultiviranjem se mogu obaviti bez problema.

Postrno gajenje (drugi usev)

Sejanje boranije u ovom roku je krajem juna ili u prvoj polovini jula meseca, priprema zemljišta treba da počne odmah nakon skidanja predhodnog roda.

Kao predkulture mogu biti od povrća salata, mladi luk, mladi krompir, a od ratarskih kultura stna žita i uljana repica.

Druga polovina jula je lošiji termin za sejanje boranije ali može da prođe, dok je u avgustu već prekasno da se to radi. Da bi se postiglo ravnomernije nicanje potrebno je obaviti valjanje zemljišta nakon setve.

Ostale mere su iste kao i tokom gajenja prolećne setve, sa tim da postrna zahteva treba obavezno da se navodnjava. Navodnjavanje je naviše potrebno za kompletan razvoj cvetova i njihovo oplodnju, jer suvo vreme smanjuje broj oplođenih cvetova.

Gajenje na okućnici

Visoke sorte boranije se uglavnom gaje uz kuću jer zahtevaju poptporu da bi se mogle pravilno razvijati. Zbog višeg rasta omogućavaju dobijanje većeg prinosa po jednoj biljki. Međutim berba je komplikovanija jer se beru ručno.

Bez obzira da li se gaje samo za kućne potrebe ili se deo planira i prodavati, preporučljivo je obaviti postepenu setvu (sukcesivno). Setva se obavlja u nekoliko puta tako da se pravi razmak od 7 dana, pa se zrenje biljaka obavlja postepeno.

Razmak između redova se ostavlja na 60 cm, dok između kućica ide na 30 cm. U svaku kućicu se ubacuje oko 5 semenki.

Da bi se visoke sorte boranije mogle dobro razviti koriste se potpornjevi, najšešće su to pritke koje stoje samostalno ili se međusobno povezuju. Takođe može da se koristi špalir od stubova među kojima je zategnuta žica za koju se veže mreža. Povremeno se mogu koristiti druge biljke kao što su kukuruz ili suncokret za oslonac.

Bolesti i štetni insekti

Kada je u pitanju zaštita, treba znati da probleme mogu napraviti iste bolesti i štetočine koje napadaju pasulj i grašak.

Štetni insekti su:

  • gama sovica (Autographa Gamma)
  • mediteranska stenica (Nezara viridula) — poznata kao i povrtna sovica
  • pamukova sovica (Helicoverpa armigera)

Bolesti:

  • bela trulež (Sclerotinia sclerotiorum)
  • antraknoza (Colletotrichum lindemuthianum)
bolest boranije

antraknoza — Colletotrichum lindemuthianum

Berba i skladištenje

Niske sorte boranije beru se mašinski  kada je oko 75% mahuna zrelo, što se najšeće radi vizuelnim pregledom imajući u vidu karakteristike sorte koja je posejana. Oko ovoga je potrebno obratiti dodatnu pažnju jer ranija berba daje manji prinos, ali zakasnela berba daje lošiji plod.

Kako boranija brzo vene visoke sorte koje se sade na manjoj površini je zgodno sejati u nekoliko puta sa pauzama između od nedelju dana. Na taj način berba boranije se obavlja postepeno i u dužem periodu se može nuditi na prodaju kao sveža.

Boranija koja će se zamzavati treba na preradu da stigne za manje od 8 sati nakon berbe, nakon čega bi trebala da se ohladi do oko 7 °C. Nakon toga zamrzavanje bi trebalo da se obavi naglim spuštanjem temperature da bi se izbeglo dodatno oštećenje mahuna.

Tema na poljoinfo forumu