Crni slez (Malva silvestris L.) je uz beli slez najpoznatiji predstavnik ove familije biljaka na našim prostorima. Poznat je i pod velikim brojem drugih naziva u narodu od kojih ćemo navesti najčešće: planinski slez, ćureća trava, velika slezovača, gušćernjak.

Pored aktivne primene za potrebe korišćenja u narodnoj medicini ova biljka se upotrebljava u hortikulturi. Zahvaljujući visini i lepim cvetovima može da jasno oiviči delove vrta u celine.

Čaj od crnog sleza je ipak najpoznatiji način korišćenja ove biljke.

Kako izgleda crni slez

Ova biljka u visinu može da naraste do visine od 1,5m, stablo joj je zeljasto sa tim da pri dnu bude odrvenjeno. Bude dobro razgranato a na stabljiki od crnoga sleza se nalaze fine dlačice. Treba napomenuti da ima varijeteta koji rastu ravno i slabo su razgranati.

Listovi crnog sleza su različitih veličina i grubo su nazubljeni na ped delova, imaju delimično zvezdast oblik. Obod listova je takođe i fino nareckan celom dužinom. Sa donje strane se nalaze finije dlačice. Dužina peteljke na listovima zavisi od toga na kojom delu biljke se nalazi i može biti od 3cm do 12 cm.

Cvet crnog sleza se nalazi u gripama koje mogu imati do 6 cvetova, a na biljki se nalaze u pazuhu listova. Boja im je u rasponu od svetlo roze, pa ide do ružičaste.
Cvetovi koji su svetlije boje imaju po laticama izražene pruge tamnije boje. Cvetovi se mogu naći u periodu od maja meseca do septembra, a uglavnom je u jednoj grupi cvetova jedan otvoren dok se ostali nalaze u nekoj od faza pupoljaka. Latice du dužine od 15mm do 25mm, a širine 10mm, deluju kao da su fino naborane po površini.

Plodovi su prečnika oko 6mm, Okrugli su, smeđe ili zeleno smeđe boje i kasnije se dele na manje delove koji sadrže semenke. U zavisnosti u kom klimatskom pojasu nalazi može da raste kao dvogodišnja ili kao višegodišnja biljka.

izgled crnog sleza

slika sa wikipedia.org

Kao ukrasna biljka

Crni slez je našao svoje mesto i u hortikulturi, razvijeno je više varijeteta koji imaju specifične oblike ili posebne nijanse boje. Postoje četri veće grupe u sklopu kojih su raspoređeni, a ovde ćemo te grupe predstaviti prema nazivima: Malva sylvestris L. Mauritiana group, Malva sylvestris L. Eriocarpa group, Malva sylvestris L. Canescens group,  Malva sylvestris L. Sterile Blue group.

Nazivi varijeteta koji su raspoređeni po gorepomenutim grupama su: Aurora, Brave Heart, Alba, Highnam, Blue Fountain, Gibbortello, Tournai, Annita, Windsor Castle, Purple Satin, Zebrina, Zebrina Zebra Magis, Inky Stripe, Mystic Merlin.

Ukrasni crni slez nije baš neka česta biljka na našim prostorima, međutim kako uređenje vrtova postaje sve popularnije i ovi varijeteti će se uskoro pojaviti kod nas.





Šta se sakuplja od crnog sleza

Od ove biljke se sakupljaju listovi i cvetovi radi primene u narodnoj medicini. Kada se sakupe mogu se koristiti sveži ili se osuše radi korišćenja u kasnijem periodu.

Listovi crnog sleza se mogu sakupljati u toku juna, jer je tada biljka pred cvetanjem. Cvet crnog sleza se uglavnom bere tokom jula meseca kada se nalaze u punom cvetanju, a od cveta se sakupljaju latice i suše.

Crni slez i njegovo korišćenje

Čaj od crnog sleza – na količinu od 25 dl vode se stavi jedna kašičica i to se tako bez kuvanja ostavi da odstoji preko noći. Ujutru kada se procedi, može da se malo ugrije da bi bilo prijatnije da se popije. Bobar je i kad su u putanju zubni otoci i uopšteno za ispiranje usta.

Kako izgleda cvet crnog sleza

preuzeto sa wikipedia.org

Kupka – ovo je jedan od popularnijih načina korišćenja ove biljke, potrebno je u 5 litara vode dodati šaku osušenih cvetova i listova. To se potom ostavlja da odstoji preko noći i sledeći dan se u tome namaču ruke ili noge u trajanju od 20 minuta. Preporuka je da se ta kupka zagreje pre korišćenja tako da temperatura bude prijatna kad se u nju stave noge ili ruke.

Oblog od crnog sleza – korsiti se najčešće tako što se izmrvi talog koji ostane nakon kuvanja čaja i pomeša sa nekom vrstom brašna ili mekinja. Najčešće se mogu naći informacije da se koristi brašno od ječma, ali i druge vrste mogu da posluže. Tako dobijena smesa se stavi na platnenu krpu, zamota i potom drži na mestu gde boli. Oblozi mogu biti zagrejani ili se postavljati hladni. U slučaju da je došlo do upale na zglobovima, takođe se može koristiti ova obloga.

Crni slez ima manji obim primene od belog sleza, ali je dobar za smirenje upale na unutražnjim organima a pomaže i kad se koristi na koži. Preporučujemo da se posavetujete pre početka korišćenja bar prvi put sa stručnim osobama, lekarima ili farmaceutima. Slučajevi alegriskih reakcija na njegovo korišćenje su veoma retke.




Tagged: