Beli luk (lat. Allium sativum) je Vrsta luka koja se nalazi na drugom mestu po obimu proizvodnje, odmah iza crnog luka. Poznat je još pod nazivima češnjak, česni luk, lukac i česnjak.

Gajenje belog luka je bilo popularno još kod Egipćana, Indusa i Kineza pre 4 000 godina. Takođe je bio popularan i kod starih Grka i starih Rimljana gde je bio cenjen kao začin i kao lekovita biljka.

Kao i kod crnog luka i ovde se proizvodnja može obavljati do kraja radi dobijanja glavica, ali može da se za prodaju spremi kao mladi luk u vezicama pre perioda formiranja glavice.

Izgled

Glavica belog luka se sastoje od nekoliko češnjeva. Svaki češanj ima čvrstu spoljnu ljusku, a svi češnjevi, obavijeni zajedničkim spoljnim listom, čine glavicu belog luka. Svaki češanj je sposoban za razvoj nove biljke.

Karakteristično je da se ne oseti jak miris sve dok se glavica ne ošteti na neki način (sečenjem, mlevenjem na mašini ili u avanu). Ovaj jak i karakterističan miris se u manjoj meri oseti i kad se gaji kao mlad luk. Uzrok za taj oštar misis jesu eterična ulja koja se nalaze u luku.

izgled belog luka

slika sa minimagazin.info

Na tržištu se može naći u dva oblika i to u proleće kao mlada biljka kad se koristi kao salata i u jesen kad se u prodaji nalaze glavice. Kao i svi lukovi to je višegodišnja biljka, međutim na našim prostorima se od njega ne može dobiti seme, te se iz tog razloga razmnožava vegetativno. Koren koji se razvija je u površinskim slojevima zemlje.

Gajenje belog luka

Može da se sadi u jesen i u proleće. To je povrtarska kultura koja treba da se gaji u plodoredu, na isto mesto se može posaditi tek nakon 4 godine. Trebalo bi obratiti pažnju na to da mu predkultura ne bude neka druga vrsta luk, jer tada isto daje lošije rezultate.

Uobičajna je jesenja setva (ozimni beli luk) belog luka, sa tim da se kao krajnji rok uzima početak novembra. Razlog zašto se više praktikuje jesenja setva je što beli luk posejan u proleće (jari beli luk) daje manje glavice.

Priprema za sadnju belog luka bi trebala ići ovim redosledom: nađubri se stajnjakom površina gde se planira sadnja odmah nakon skidanja predkulture i potom se obavi plitko oranje. Uzore se potom na oko 20 dana pre sadnje beloga luka na dubinu od 30cm.

Veoma je korisno kad je u pitanju gajenje belog luka da se formiraju uzdignute gredice ukoliko je to moguće. Na taj načun se sprečava zadržavanje velike vlažnosti u predelu glavice. Prilikom sadnje čenovi belog luka se postavljaju u zemlju na dubinu od oko 5cm.

 

beli luk na polju

preuzeto sa poljoinfo.com

Češnjeve treba razvojiti iz glavice neposredno pre sadnje i obaviti razvrstavanje prema veličini (klasiranje). Češnjevi koji će se saditi bi trebali imati težnu od oko 5 grama jer se iz njih mogu razviti veće glavice, dok se sadnom manjih dobijaja glavica belog luka.

Pre sadnje se ti češnjevi najčešće tretiraju zaštitnim sredsvima koja ih štite u toj prvoj fazi rasta. Dubina na koju se pobadaju je oko 4 cm, sa tim da tokom sadnje u jesen ako je hladnije to može biti i malo dublje.

Na proleće je potrebno beli luk posađen u jesen okopati ili prskati da se očisti trave, a od insekata probem može da predstavlja lukova muva. Ako se ona pojavi prska se sa nekim od preparata za nju. Takođe u nekim kišnim godinama može se javiti potreba za prskanjem protiv plamenjače.

beli luk

slika sa poljoinfo.com

Folijarna prihrana preko lista je takođe nešto što se koristi u poslednje vreme. Što se tiče navodnjavanja belog luka, to zavisi od terena i obavlja se prema potrebi.

Vađenje i skladištenje

Beli luk posejan u jesen se obično vadi od 15 juna pa nadalje. Ukoliko se vadi kao zeleni (mladi beli luk) onda je tobično u toku aprila meseca.

Kao neki precizniji pokazatelj kad treba vaditi glavice uzima se period kad nadzemni deo beloga luka postane mekan i počne da poleže na zemlju. najkasnije vađenje bi trebalo obaviti dok je trećina lisne mase zelena da bi se dobile glavice najboljeg sastava.

Nakon vađenja na njivi glavice se smeštaju u skladište gde se suše raspoređene u tankom sloju. Potp se prosuše uklanja im se lisna masa i očite se, nakon čega se može obaviti razvrstavanje prema veličini (klasiranje).

Kada se gajenje belog luka  obavlja radi njegovog korišćenja u daljoj preradi vađenje glavica se može obaviti mašinskim putem. Da bi se ovaj postupak obavio prvo se pokosi lisna masa i nakon toga se mašinski sa vadilicama povade glavice.

Izvađene glavice se mogu čuvati duži vremenski period, ako su uslovi dobri sa dobrom provetrenošću objekta i godinu dana. U skladištima se glavice čuvaju u rifuzi ili spakovane u mrežaste džakove. Prostor gde se nalazi luk ne bi smela ići ispod nula stepeni.

Od ukupnog prinosa se tržitu može ponuditi oko 80%, a ostatak se mora ostaviti za seme koje će se koristiti naredne godine.




 Sorte belog luka

  • Sedef
  • Piros
  • Bosut

Upotreba

Beli luk je veoma cenjena začinska biljka, ali posebno se koristi pri izradi mesnih prerađevina.

Oduvek se smatralo u narodnoj medicini da je beli luk veoma dobar lek, a to se samo potvrđuje najnovijim ispitivanjima. neka od pozitivnih svojstava su to što smanjuje mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, u određenoj meri smanjuje holesterol, snizuje krvni pritisak i veoma pozitivno utiče na rad unutrašnjih organa.

 

Tema na poljoinfo.com forumu – Beli luk




Leave a Reply