Breskvin moljac (Anarsia lineatella) je ozbiljna štetočina i zaštita breskve mora dobro da se odradi da bi se on suzbio. Pored breskve, određenu štetu može naneti na bademu, trešnji i šljivi.

Problem je što prva generacija nanosi štetu na pupoljcima, a druga generacija oštećuje plodove. Takođe prva generacija štetu pravi na mladim listovima pri vrhovima letorasta.

Ukoliko se primeti sušenje listova pri vrhovima grančica i da se listovi blago kovrdžaju, potrebno ih je odseći i spaliti negde van voćnjaka.

Izgled breskvinog moljca

Breskvin moljac je leptirić, raspon njegovih krila bude od 12 do 14mm. Boja mu je smeđe siva, prednja krila imaju tamnije pruge nepravilnog oblika. Drugi par krila je sive boje i ima rese pri kraju.

Jaja ovog molca su narandžaste boje i imaju malo izduženi oblik.

Larva (gusenica) je svetlije smeđe boje sa jasno izraženom glavom. Među segmentima tela ima svetlije pruge, koje se bolje vide kada se gusenica kreće. Larva breskvinog moljca može narasti do dužine od 14mm.

Životni ciklus

Ovaj štetni insekt ima dve generacije u toku godine. Svaka generacija breskvinog moljca nanosi različitu štetu, prva oštećuje pupoljke i letoraste, dok druga generacija štetu nanosi na plodovima (crvljivost plodova).

Zimu provede kao mala larva koja je smeštena u kokon negde u pukotinama na kori drveta ili u rašljama grana. Aktivira se tokom aprila meseca kad počinje da se hrani pupoljcima na voćkama, a potom napada letoraste ( šteta veoma liči na onu koju pravi breskvin savijač). Kada završi razvoj napraviće kokon negde u pukotinama na kori drveća ili među lišćem i tu će u fazi lutke provesti oko 12 dana. nakon toga se pojavljuje leptir.

Nakon nekih 20 dana leptiri se sparuju i ženke breskvinih moljaca polažu jaja pri osnovama lišća. Larve izlaze iz jaja posle 15 dana otprilike i uvlače se u plodove, biraju mesta gde se dodiruju dva ploda ili plod i list.

U plodu se zadržavaju oko 25 dana, tokom tog perioda larve prave hodnike u plodovima koji se nakon toga ne mogu koristiti. Da bi se to sprečilo potrebno je da se odradi zaštita breskve. Na mestu gde je larva ušla u plod se može primetiti manja količina smole.

breskvin moljac

slika sa lepiforum.de

Kad dotignu pun razvoj, gusenice napuštaju plodove da bi prešle u fazu lutke. Leptiri druge generacije se najčešće pojavljuju u avgustu i oni polažu jaja iz kojih će izaći larve koje će prezimiti. Ove gusenice na prave štetu na voću.




Zaštita breskve od breskvinog moljca

Šteta koju prave larve moljaca je specifična i može se primetiti već krajem aprila meseca, primete se oštećenja pupoljaka i letorasta na kojima se primeti da listovi pri vrhu budu uvrnuti i dobijaju žutu boju. Pri pregledu se gusenica može naći samo u letorastima breskve koji su tek malo požuteli, ali se u osušenim mogu videti samo hodnici.

Druga generacija larvi se ubušuje u plodove na kojima se može samo na mestu gde je larva ušla u plod može primetiti smola, kao pokazatelj da je plod oštećen.

Biološka zaštita breskve podrazumeva da se odsecaju letorasti koji su se počeli sušiti i da se nose van voćnjaka i spale. Treba voditi računa da se uklone izbojci koji su počeli da se suše i gde je došlo do kovrdžanja lista, jer kod već osušenih je gusenica napustila i prešla u neki drugi.

Prskanje se obavlja u toku zime uljima, a tokom vegetacije se obavlja samo radi zaštite plodova. Da bi se obavilo prskanje u zasad se postavljaju feromonske klopke i kao neki prag nakon kojeg se vrši prskanje se uzima 10 uhvaćenih leptira u periodu od 7 dana. Poželjno  je da se posavetujete sa stručnim licima da bi odredili najbolji termin za zaštitu.